U ranim jutarnjim satima 9. juna 2025., izraelske snage presrele su humanitarnu jahtu Madleen, oko 185 km od obale Gaze. Na brodu su se nalazili 12 mirovnih aktivista iz više zemalja, uključujući poznata imena kao što su Greta Thunberg i francuska europarlamentarka Rima Hassan. Misija je imala za cilj isporuku simbolične, ali urgentne humanitarne pomoći – u trenutku katastrofalne krize u Gazi.
| Ime | Država | Uloga / Profil |
|---|---|---|
| Greta Thunberg | Švedska | Klimatska aktivistkinja, glas globalne pažnje en.wikipedia.org |
| Rima Hassan | Francuska/Palestina | Europarlamentarka, snažna frontsmena za Palestince |
| Liam Cunningham | Irska | Glumac (Game of Thrones), simbol javne podrške |
| Yasemin Acar | Njemačka | Aktivistkinja, članica organizacijskog odbora |
| Thiago Ávila | Brazil | Aktivist, borac protiv blokade, veteran flotile |
| Baptiste André | Francuska | Ljekar – podrška medicinskom timu |
| Omar Faiad | Francuska | Novinar (Al Jazeera) – izvještava sa broda |
| Pascal Maurieras | Francuska | Iskusan aktivist iz prethodnih misija |
| Yanis Mhamdi | Francuska | Novinar/reziser (Blast) |
| Şuayb Ordu | Turska | Aktivist i podrška u organizaciji |
| Sergio Toribio | Španija | Mornar i član Sea Shepherda |
| Marco van Rennes | Nizozemska | Mornar, student brodogradnje |
| Reva Viard | Francuska | Aktivistkinja – podrška operacijama |
⏳ Hronologija misije
- 1. juni 2025. – Madleen isplovljava iz Catanie s humanitarnim teretom: brašno, formula, medicinske potrepštine, ortopedski aparati, desalinizatori vode .
- 3. juni. – brod je pratio dron (Heron) grčke obalne straže; aktivisti upozoravaju na moguće prepreke .
- 5. juni. – spašene četiri osobe iz Sudana; predane Frontexu
- 7. juni. – ulazak u egipatske vode, blizu ciljane obale Gaze .
- 8. juni (rano) – prikazana iritirajuća bijela supstanca iz dronova, zatim blokade komunikacije .
- 9. juni (oko 03:00 CET) – naređeno presretanje i zadržavanje u međunarodnim vodama; prebačen u Ashdod; aktivisti su nezadovoljni – tužili za “otimanje”
🌐 Reakcije i posljedice
- Izrael: Nazvao misiju „PR trik“, prisilio aktiviste da gledaju snimke iz 7. oktobra; tvrdnje o sigurnom taljenju i legalnom okončanju pruene pomoći.
- Međunarodna osuda: Španija, Švedska, Turska i drugi traže hitno puštanje; UN i humanitarni stručnjaci pozivaju na zaštitu civilne posade.
- Pravni aspekt: Aktivisti optužuju presretanje za “piratstvo” i kršenje UNCLOS; najavljene tužbe i istrage.
- Humanitarna dimenzija: Gaza se suočava s glađu, dok ovaj pokušaj probijanja blokade predstavlja moralni poziv na buđenje svjetske javnosti.
Pomoć na brodu bila je simbolična količina i ne bi napravila veliku razliku da je stigla do izgladnjelih Palestinaca u Gazi.
Ujedinjeni narodi procjenjuju da je dnevno potrebno najmanje 500 kamiona pomoći kako bi se zadovoljile njihove osnovne potrebe. Također se očekivalo da će izraelske snage zaustaviti pomoć prije nego što stigne do obala Gaze.
Ipak, Madleen je izvršila važnu misiju. Pokazala je svijetu i vladama koje odbijaju da se pridržavaju svojih međunarodnih pravnih obaveza da zaustave genocid i ukinu blokadu da Gaza neće biti zaboravljena.
Madleen je organizirala Koalicija Flotile slobode ( FFC ), grupa građana koja vodi kampanje solidarnosti s palestinskim narodom. U maju je još jedan njihov brod – Conscience – napadnut dronovima neposredno izvan malteških teritorijalnih voda. Šteta je bila toliko značajna da nije mogao nastaviti putovanje prema Gazi.
FFC je dio deceniju i po dugog napora aktivista da probiju blokadu Gaze. 2010. godine, flotila od šest brodova iz Turske otplovila je prema Pojasu prije nego što su je izraelske trupe presrele u međunarodnim vodama. Najveći brod – Mavi Marmara – napali su izraelski komandosi koji su otvorili vatru i ubili devet aktivista i novinara – sve turske državljane. Do danas, žrtve Mavi Marmare još uvijek nisu dobile pravdu.
Nakon krvavog napada na flotilu, Noam Chomsky je napisao: „Decenijama Izrael otima brodove u međunarodnim vodama između Kipra i Libana, ubija ili otima putnike, ponekad ih dovodi u zatvore u Izraelu, uključujući tajne zatvore/komorije za mučenje, a ponekad ih drži kao taoce dugi niz godina. Izrael pretpostavlja da može nekažnjeno izvršavati takve zločine jer ih SAD tolerišu, a Evropa uglavnom slijedi američki primjer.“
Prema međunarodnom pravu, presretanje oba broda – Mavi Marmara i Madleen – je nezakonito. Izraelske snage nemaju zakonsko ovlaštenje da pritvaraju međunarodne aktiviste u međunarodnim vodama. Kao što je rekao Huwaida Arraf, palestinsko-američki advokat i organizator FFC-a: „Ovi volonteri nisu pod izraelskom jurisdikcijom i ne mogu biti kriminalizirani zbog pružanja pomoći ili osporavanja ilegalne blokade – njihov pritvor je proizvoljan, nezakonit i mora se odmah okončati.“
Gaza leži na Sredozemnom moru, a ipak je decenijama hermetički zatvorena od svojih mediteranskih susjeda. Izraelska zračna, kopnena i pomorska blokada počela je 2007. godine, ali čak i prije toga, izraelske pomorske snage su nadzirale i ograničavale pristup obali Gaze.
Oslo sporazum iz 1993. godine nije Palestincima dao puni suverenitet nad vlastitim vodama, već im je umjesto toga dao pristup 20 nautičkih milja (37 km) od obale Gaze za ribolov, rekreaciju i eksploataciju prirodnih resursa poput plina. To je samo 10 posto ograničenja od 200 nautičkih milja za suverene zemlje utvrđenog Konvencijom UN-a o pravu mora.
Ali čak ni ovih 20 nautičkih milja izraelski režim nikada nije poštovao, ograničavajući Palestince na sve manje i manje prostore na obali. To je potpuno odvojilo Palestince od vanjskog svijeta i imalo katastrofalan utjecaj na pomorsku tradiciju i ribarsku industriju Gaze.
Ribari su bili prisiljeni loviti ribu u vrlo ograničenom području, što je neminovno dovelo do prekomjernog ribolova. Od početka genocida, ribari u Gazi su bili meta napada i ubijanja, njihovi brodovi su bombardirani, a oprema uništavana. Među njima je i Madleen Kulab , jedina palestinska ribarica u Gazi, po kojoj je brod Flotila slobode dobio ime. Majka četvero djece je više puta bila raseljena tokom genocida i sada se skriva u svojoj oštećenoj kući. Njeni ribarski dani su završeni.
Prema međunarodnom pravu, članice UN-a imaju obavezu da djeluju kada se dogodi težak zločin poput genocida. Imaju dužnost da uvedu sankcije, uključujući embargo na oružje. Umjesto toga, Evropska unija, odakle potiče većina aktivista na Madleen, ne samo da se odrekla ove obaveze, već je i nastavila da snabdijeva oružjem Izrael, uprkos javnom mnjenju među Evropljanima koje se pretežno protivi izraelskom režimu i njegovom kontinuiranom genocidu.
Aktivisti na Madleenu znali su da neće stići na odredište, ali su odlučili sudjelovati u ovom po život opasnom činu solidarnosti kako bi vratili pažnju svijeta na Gazu i skrenuli pažnju na kriminalnu neaktivnost njihovih vlada. Kao što je Greta rekla: „Radimo ovo jer bez obzira na izglede protiv kojih se suočavamo, moramo nastaviti pokušavati, jer trenutak kada prestanemo pokušavati je trenutak kada gubimo svoju ljudskost.“
Madleen je možda zaustavljen na moru, ali njegova poruka daleko putuje: Blokada nije nevidljiva, niti će biti vječna. Svaki presretnuti brod, svaki pritvoreni aktivista, svaki čin prkosa potvrđuje da Gaza nije zaboravljena – i da će, sve dok se sloboda ne obnovi i pravda ne postigne, more ostati prva linija u borbi za palestinsko oslobođenje.
